Badnji dan

Danas pravoslavni vernici slave Badnji dan. Na ovaj dan se u crkvama i domovima pale badnjaci i služe povečerja uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika - Božića.
Pravoslavni vernici na Badnji dan iz šume donose hrastovo drvo-badnjak. Badnjak se pali uveče na kućnom ognjištu i simbolizuje svetlost i toplotu koja greje i zbližava ukućane.
Na Badnji dan u kuću se unosi i slama koja se posipa po podu ili stavlja ispod stola kako bi se dočarala pećina u kojoj se rodio Hrist. Božić se slavi kući u krugu porodice. Veruje se da bi tog dana trebalo zaboraviti sve nesuglasice i oni koji su bili u svađi na ovaj dan se mire i opraštaju uvrede.
Badnji dan je uvod u Božić i oni su nerazdvojni, dolaze jedan posle drugog i dopunjavaju se običajima i shvatanjima koja se vezuju za njih. Badnjak koji se danas seče i pali, kumovao je da se današnji dan zove Badnji dan.
Srbi su običaje oko Badnjeg dana i Božića nasledili od svojih predaka i održali ih do današnjih dana. Poslednji dan Božićnog posta je Badnji dan. Za badnjak se seče grana hrasta.
Za badnjak se ide u ranu zoru, domaćin ide po badnjak dok domaćica sprema posluženje. Badnji dan je odmah posle kratkodnevnice i njegovo loženje je simbolika rađanja novog sunca. Varnice koje su letele ka nebu, prilikom paljenja hrasta najavljivale su mnogo roda i prinosa. Po običaju, pucanjem iz pušaka i prangija u ranu zoru, objavljuje se polazak u šumu za badnjak. Badnjak se seče rano ujutru pre izlaska sunca a seku ga domaćin kuće ili najstariji sin.
Kada se seče badnjak, prvo mu se nazove "Dobro jutro", čestita praznik i moli se da donese zdravlje i sreću ukućanima, zatim se drvo posipa vinom i žitom i seče. Domaćin koji seče badnjak mora da nosi rukavice jer se drvo ne sme dodirnuti rukama. Badnjak kada se donese kući, stavlja se na zid ispred kuće. U kuću se unosi posle prvog mraka i stavlja na ognjište.
Iz kuće se ništa ne pozajmljuje na Badnji dan, a ako je nešto ranije pozajmljeno, traži se nazad jer na Božić ne valja da ono što pripada kući bude van nje. Da bi se stoka sačuvala od čini, na Badnji dan se uveče posipa žitom, projom i solju. Ako na Badnji dan bude oblaka, biće rodna godina. Zima će biti hladna i biće dosta snega ako se na badnjaku koji gori na ognjištu nakupi dosta pepela. Ako se vatra ne dira, a varnice same iskaču iz badnjaka, biće dosta meda.