Čitluk

PodeliteFacebookTwitterGoogle plusLinkedinPinterestViberFacebook messenger

Čitluk se nalazi 600 metara ispod Krstatca na površini jezera. Ime sela je gotovo sigurno turskog porekla. Rusanica je seoska slava - zavetina.

Prvo naselje bilo je na Selištu, uz Saselačku reku. Tada je u zajednici bilo samo 28 domova. Tvrde da se zajednica potom preselila u „današnje granice“ bake Rakite Siminanske. Zbog doseljavanja i umnožavanja selo je poraslo.

Zajednica se nalazi u dolini Čitlučke reke, ali neke kuće se nalaze uz zidove doline od 600 metara. Selo je relativno rasprostranjeno, ali i dalje ima izgled klasterskog sela. Kuće postaju sve više ukrašene dok putujete duž doline i izlazite na površinu jezera, posebno na istočnoj strani. Naselje je okrenuto prema jugu, a najjači vetar duva sa juga. Prilično pristojan seoski put povezuje selo sa putem.

Male su jasno podeljene u selu. Dobile su imena po ogromnim porodicama čiji su domovi u njima. Siminska, Grežanska i Vardijska su tri najveće male u Čitluku.

Istoci i Levovik su dva zaseoka koja su udaljena od sela. Istoci su na izvoru Moravice, kod crkve. Neke porodice kao što su: Boškovci, Bačarci, Zlatići su se tu nastanile. Selo Levovik se nalazi uz glavni put na obali reke Levovičke, iz koje je nastao potok Novakovac. Cerovica je znatno bliža zaseoku od Čitluka. U njemu se prvenstveno nalaze kuće porodice "Jerska". U Levoviku, kuće se nižu uz glavnu ulicu pored puta.

Meštani piju vodu koja je odvojena od bunara. Meštani se bave poljoprivredom i stočarstvom. Njihovi posjedi se nalaze u blizini naselja Podbuk, Klenje, Dubrava, Lipov Trap, Novakovac, Glavičica, Vlaško Polje, Glodski, Slanište, Podina, Kremenac, Selište, Vetrili, Bačijište, Istoci, Strmen, Crven breg, Suvi  potok, Levovik, Stričevica i Tovariž.  Plodnije su njive na zapadnoj strani sela, u dolini Saselačke reke. Na letnjim pašnjacima u Devici i Krstatcu tokom leta čuvaju stoku. Ovce se sele oko Blagovesti tokom letnjeg pevanja i vraćaju kasnije, kada se dogovore.


U selu žive sledeće porodice:

  • Grezanci i Bučanci, Sv. Ćirilo, iz Grezne su se preselili u Zaglavak Ime su dobili po lokaciji. Preselili su se iz Beljakovca u Bugarskoj u Grezno. Bučanci, jedan od članova porodice, otišao je u Bučje i potom se vratio.
  • Bogdanići, Sv. Đorđe, preseljeni iz Peći. Vraćali su se u Peć pre nego što su se vratili u Čitluk.
  • Boškovci, Alimpijevdan, su iz Vlahova kod Svrljiga. Deda im živi u Tipini – Zaglavak.
  • Balanovačani: Balanovčani, Šelkići, Živančići, Đurđići, Todorovci i Šokići, (Mratindan) su došli iz Balanovca – Zaglavak.
  • Vardžići: Ružići, Jerinići, Colići, Marijići, Vidojkovići i Ivkovci, Aranđelovdan. Njihov pradeda je došao iz Bazovika – Pirot. Odatle je pobegao jer je ubio Turčina, pa su ih Turci tri puta porobili. Zovu ih Vardžiji jer su pekli kreč („var“).
  • Jerci, Nikoljdan, su se doselili iz Hercegovine. Rod su sa Milojkovcima iz Cerovica.
  • Radinci, Aranđelovdan, su doseljeni iz Mečjeg Dola – Svrljig. Imaju porodicu „negde na Moravi“!
  • Crnići, Sveti Đorđe, su doseljeni iz Jelašnice. U Jakovcu im je stari kum.
  • Grozdinci, Nikoljdan, doseljeni iz Orlja – Pirot.
  • Geniće, Nikoljdan, su doselili iz Blendije Lazarovci. Ova porodica je doseljena iz Prevala u Bugarskoj.
  • Birovci: Trivunci i Lukići, Nikoljdan. Ne znaju odakle su došli. Kum je iz Vraajke.
  • Savinci i Domišljarci, Nikoljdan, naselili su Pirot. Imaju porodicu u Katunu - Paraćin.
  • Siminčani i Mužinčani, Lazarevdan i Sveti Đorđa. Doselili se iz Mužinca. Porodica u Mužincu doselila se iz Sjenice. Slavu Svetog Đorđa dobili su „na imanju“. Iz ove porodice je baba Rakita, koja je selo preselila u „današnje međe”. Priča se da se vodio spor oko granice seoskog imanja između Čitlučana i jednog sela, koje je bilo ispod Krstatca. Taj spor je trebalo da reše Turci. Baba Rakita je rano otišao i zakopao ugalj oko sela. Kad su došli Turci, ona im kaže da zna da im pokaže međe sela. Počinje da ih vodi na mesta gde je ugalj zakopan. Na osnovu toga su Turci odlučili da atar pripada Čitlučanima. Da bi joj se osvetili za tu prevaru, meštani tog mesta su joj zaklali dva sina. Priča se da je neki Miloš iz Simina prvi osnovao varošicu Boljevac.
  • Ravanci, Aranđelovdan, su doseljeni iz Ravne – Zaglavak.
  • Zlatinci, Sv. Petka, doseljeni su iz Vasilja – Knjaževac.
  • Bačarci, Jovanjdan, su doseljeni iz Vlaškog Polja – Zaglavak.
  • Roginci, Jovanjdan. Ne zna se odakle su došli. Zovu ih Roginci jer su u rogu nosili barut i duvan. Njihov stari kum iz Skrobnice.
  • Kažići - ne zna se odakle su došli. Njihov stari kum je iz Debelice.
  • Petrovići, Alimpijevdan. Rod su sa Boškovcima. Doseljeni iz Vlahova kod Svrljiga.
  • Mišinci, Mratindan, su doseljeni iz Debra.
  • Filipovići, Mratindan i Mitrovdan, Rod su sa Mišincima, doseljeni iz Debra,
  • Videnovići, Sveti Đorđe, doseljeni iz Debelice – Zaglavak.
  • Surlinci (Brankovići), Sveti Đorđe, doselili se iz Goaka, Vrela ili Paligrace, ne znaju tačno.
  • Vulinci, Nikoljdan, su se doselili iz Bučja. Njihov stari kum je u Drečinovcu – Zaglavak.
  • Nestorovci, Nikoljdan, su se doselili iz Zubetinca – Zaglavak.
  • Vukašinovci, Aranđelovdan, su se doselili iz Jabukovca kod Deligrada.
  • Kostići, Jovanjdan, su doseljeni iz Grčke.
  • Tanići i Alkovići, Sv. Vasilije, Sveti Vasilije i Đurđevdan su Cigani-Romi, po zanimanju kovači. O njihovom poreklu ništa se ne govori.

 

U naselju se nalazi prilično dobar rudnik uglja - Rudnik "Soko" i etno mlin "Veljković".

Predlažemo da pogledate

Kalendar dešavanja

Kalendar dešavanja

Virtuelne šetnje

Virtuelne šetnje

Vremenska prognoza

Vremenska prognoza