Geografski položaj Sokobanje

PodeliteFacebookTwitterGoogle plusLinkedinPinterestViberFacebook messenger

U današnje vreme kada su ljudi sve više vezani za tehnološke izume, statični i udaljeni od prirode postoji neka opšta nelagodnost i svest o tome koliko je moderan način života nezdrav za sve nas. Udaljivši se od prirode počeli smo da osećamo koliko nam ona zapravo nedostaje. Sokobanja sa svim lepotama reljefa, lekovitim vodama, ružom vetrova, biljnim i životinjskim svetom pruža nam mogućnost da ispunimo iskonsku potrebu za boravkom u prirodi na način koji će nas osvežiti pa čak i izlečiti.

Istorijski razvoj Sokobanje svedoči o tome da su ljudi od davnina poznavali i priznavali njene vrednosti a u današnje vreme još i više, kada nam uz sve pogodnosti i adaptacije na koje je čovek modernog doba navikao, ona nudi mir i lepotu netaknute prirode.

Prirodna bogatstva i resursi koje ova banja poseduje kao što su: reljef, klima i lekovite vode Sokobanjci znaju da čuvaju od zagadjivanja. Stanovništvo je zahvalno na ovim darovima prirode jer su oni bili presudni za razvoj ovog mesta, čineći turističku ponudu Sokobanje izuzetno bogatom. Nije ni čudo da se posetioci najpre zainteresuju za sve ove prirodne faktore, što je i razlog tome da je na našem sajtu geografiji Sokobanje i karakteristikama njenog i obližnjih područja, posvećena velika pažnja.

Izuzetnost Sokobanje, kao posebnog geoprostora, odlikuju se u njenom položaju, reljefu, klimatskim uslovima i vegetaciji. Ona pripada Zaječarskom okrugu (kao i Zaječar, Boljevac i Knjaževac) i jedino je urbano mesto u ovoj najmanjoj opštini u okrugu, dok su ostala naselja seoskog tipa. Sokobanjska opština obuhvata 500 kvadratnih kilometara sa još 24 naselja medju kojima dominira Sokobanja kao centar kulturnog, administrativnog, privrednog i turističkog života.

Posebnost Sokobanje u Zaječarskom okrugu ogleda se i u tome da su u ovoj opštini dominantne dve grane turizma koje su potpuno nerazvijene u ostalim opštinama okruga a to su - poljoprivreda i turizam. Zaječarski okrug, za razliku od ostatka Srbije, ne obiluje plodnim zemljištem pa je i poljoprivreda marginalizovana svugde osim ovde.

Sokobanja je smeštena u kotlini, okružena planinama koje se preostiru sa istoka, zapada, severa i juga što daje poseban pečat ovom kraju čineći reljef raznovrsnim a klimu lekovitom. Ruža vetrova, vazduh bogat kiseonikom i reka Moravica koja protiče kroz Sokobanju predstavljaju dodatni osvežavajući faktor same banje.

Populacija Sokobanje je pretrpela velike promene usled čestih sukoba na ovom prostoru kao i time uslovljenim, migracijama stanovništva. Arheološki nalazi svedoče o tome da su ovi prostori bili naseljeni još u doba praistorije. Ljudima je ovaj predeo oduvek bio privlačan kroz celokupan period razvoja čovečanstva zbog čistog vazduha, neverovatne prirode a pogotovo zbog lekovitih termomineralnih izvora. Ovi izvori su vekovima bili posećivsni od strane bolesnih radi oporavka kao i od strane zdravih radi relaksacije i uživanja. Oni su uređeni još u antičko doba i od tada su više puta preuredjivani u zavisnosti od želja i afiniteta trenutnih vlasti.

Klimatski uslovi i geografski položaj su vekovima diktirali način života na ovom prostoru, tako da smo poseban akcenat stavili na geografske specifičnosti sokobanjske kotline.

Sokobanjska kotlina je oblast u centralnom delu Istočne Srbije, koja je sa svih strana okružena planinama srednje visine. Unutar granica kotline smeštena je teritorija opštine Sokobanja i zahvata površinu od 525 km2. Izdužena je pravcem istok-zapad i obuhvata atare 25 naselja, od kojih su 24 naselja seoskog tipa, a samo jedno naseljeTeritorija opštine Sokobanja gradskog tipa.

Teritorija opštine Sokobanja okružena je sa pet susednih opština. Na severu se nalazi opština Boljevac, na istoku opština Knjaževac, na jugoistoku opština Svrljig, na jugu opština Aleksinac, a na zapadu opština Ražanj. Granice sokobanjske kotline se veoma jasno ističu. Od oblasti crne Reke na severu se odvija visok i dugačak greben Rtnja (Šiljak 1560m). Na istoku, granicu prema Timočkom basenu čini planina Slemen (1069m) i Krstatac. Strmi krečnjački odseci Device, Ozrena i Leskovika odvijaju se od Golaka i Moravske kotline na jugu. Oštrokovac, Beljevina i Rožaj odvajaju sokobanjsku kotlinu od Moravske doline na zapadu. U zavisnosti od položaja pojedinih delova sokobanjske kotline, nadmorska visina je različita ali kao prosek se uzima 400 m što je veoma povoljno za klimatski oporavak.

Sokobanjska kotlina ima izvesne odlike tranzitne oblasti, između Moravskog basena na jednoj i Timočkog basena na drugoj strani. Glavnu komunikacionu liniju kotline predstavlja regionalni put Knjaževac - Sokobanja  - Aleksinac sa priključkom na autoput E 75. Pored ovog pravca postoji i put koji spaja Sokobanju sa magistralnim putem Paraćin - Bor - Zaječar koji se proteže preko padina Rtnja i poseduje predivne pejzažne vrednosti čitavom dužinom.

Od lokalnih pravaca najznačajniji su pravci koji povezuju Sokobanju sa atraktivnim izletištima i to pre svega: pravac Sokobanja - Ozren (5km); Sokobanja - Lepterija (4km); Sokobanja - Bele vode (3km); Sokobanja - Josanica (16km).

 

Virtuelna panorama sa pogledom na kotlinu

 

GPS KORDINATE SOKOBANJE:

  • Srpski metrički sistem: 43° 38’ 37" SGŠ  ,  21° 52’ 23" IGD
  • Degrees, minutes, seconds: 43° 38' 37.26" N , 21° 52' 23.10" E
  • Degrees, decimal minutes: Latitude: 43° 38.621' N  ,  Longitude: 21° 52.385' E
  • Universal transverse mercator: Latitude 43.643683° ,  Longitude: 21.873083°
  • Decimal degrees: Latitude: 43.644199° ,  Longitude: 21.872524°

Predlažemo da pogledate

Kalendar dešavanja

Kalendar dešavanja

Virtuelne šetnje

Virtuelne šetnje

Vremenska prognoza

Vremenska prognoza