Sokobanja kroz istoriju

Na području Sokobanje pronađeni su materijalni ostaci, dokazi koji svedoče o tome da su sa prvom pojavom stalnih mesta prebivališta, ljudi naselili ovaj prostor. Ipak to nisu bili prvi ljudi koji su živeli ili makar posećivali na ovu teritoriju, imamo još starije tragove na lokalitetu koji se danas zove Pećurski kamen. Arheološkim iskopavanjima je otkriveno da postoje materijalni ostaci na dubini od 4 metra koje je koristio neandertalac poput kamenih noževa kao i ostaci nekadašnjih ognjišta. Neandertalac je bio dominantna grupa pračoveka koja je naseljavala Evropu i Malu Aziju u periodu paleolita ali je ipak tokom evolucije izumrla. Oni su bili izuzetni lovci koji su koristilo noževe, sekire i kremena koplja. Ostaci koji su pronađeni nam govore o njihovom postojanju još 50 milenijume pre nove ere i ujedno su najstarija svedočanstva o postojanju ljudi na ovim prostorima.
Markova pećina je arheološko nalazište u blizini Sokograda koji nam daje dokaze o tome da su ljudi ovde boravili i u periodu oko12 hiljada godina pre nove ere. Osim ostataka koji svedoče o postojanju ljudi pronađeni su i fosilni ostaci nekih praistorijskih životinja.
Arheološko nalazište Popovica, na desnoj obali reke Moravice, vezano je za bronzano doba. Pronađeni su ostaaci koji govore o naselju iz tog perioda kao i tunel izgrađen u praistoriji koji predstavlja zemljanu grobnicu.
Materijalni ostaci jesu pouzdani istorijski izvori ali na žalost na osnovu njih se malo može zaključiti o načinu života tadašnjih ljudi. Tek sa pojavom pisanih istorijskih izvora saznajemo mnogo više o životu, društvenoj hijerarhiji, verovanjima i dešavanjima iz istorije. Ono što ne znamo na osnovu materijalnih izvora je da li su oni i ranije korišćeni ali sa sigurnošću možemo reći da je u vreme Rimske imperije lekovitost sokobanjskih izvora sigurno bila otkrivena i korišćena. Rimljani su se naselili na ovom području početkom naše ere kada su pokorili Meze i osnovali novu provinciju Meziju i bili su prvi koji su ovde sagradili lečilište.
Tok reke Moravice bio je okosnica oko koje se odvijao živ saobraćaj za vreme Rimske vlasti. Duž njene doline postojao je put koji je povezivao važne delove Gornje i Donje Mezije. Ovom trasom su se uglavnom kretali rimski vojnici koji su čak i na pohodima želeli da sačuvaju osnovne vrednosti rimskog načina života tako da su duž ovih puteva bila građena lečilišta svugde gde je bilo lekovitih izvora.
Osvojivši neko područje Rimljani nisu usvajali navike i običaje tamošnjeg stanovništva već su širili svoj uticaj i kulturu, prilagođavajući druge svom načinu života. Tako su odmah prepoznali prirodne potencijale ovog kraja u vidu lekovitih izvora i počeli da ih koriste za lečenje obolelih i ranjenih, ali i za odmor i uživanje zdravih.
Kupanje u javnim kupatilima je bilo izuzetno važno za Rimljane, predstavljalo je deo njihovog društvenog života u toj meri da se u Rimu trošilo i do 1400 litara vode dnevno po stanovniku…Kupališta su bila mesta za okupljanje, druženje i zabavu tako da nije čudno sto su baš Rimljani bili ti koji su prvi iskoristili lekovite vode Sokobanje i izgradili prva kupatila.
Čak i sama reč – banja, potiče od rimske reči balnea ili kupalište. U kupalištima, koja se nisu koristila samo iz higijenskih navika, su se sprovodile terapije za oporavak kako celog tela tako i pojedinih obolelelih delova.
Od istorijskih izvora koji nam otkrivaju šta se dešavalo i kako se živelo u Sokobanji imamo materijalne dokaze, pisane istorijske izvore ali i usmeno predanje.
Iz perioda vladavine Rimljana u Sokobanji imamo grobnice koje potiču iz drugog i trećeg veka nove ere, ukrasne predmete poput dugmadi i prstena kao i predmeta izrađene od bronze koji su se koristili u kozmetičke svrhe. Važni arheološki lokaliteti na kojima je nađen najveći deo predmeta su Trebič i Sokograd.
Neosporiv i najočigledniji dokaz rimske vlasti na ovom prostoru su ostaci rimskog kupatila na kojima je kasnije sazidano Tursko kupatilo – Amam.
Postoji i legenda u vidu usmenog predanja o tome kako je Trebič dobio ime. Naime, ona kaže da su Rimljani više puta pokušavali bezuspešno da zauzmu Sokograd. Kada su shvatili da neće uspeti, pokušali su da se posluže lukavstvom, promenili su tok reke Moravice u pokušaju da poplave Sokograd. Međutim, brana je poustila i umesto da poplave Sokograd voda se izlila i poplavila njihovu naseobinu i tako je to naselje Trebić dobilo naziv.
Sokobanja za vreme vladavine Osmanlija
Za vreme vladavine Nemanjića Sokobanja nije bila izgrađivana niti je u nju ulagano jer kao i svugde srednji vek i na našim prostorima akcenat stavljao na religiju i duhovnost a ne na lečenje i telesna uživanja. Može se reći da su u ovom periodu istorije bili potpuno zapostavljeni prirodni potencijali koje je posedovala ova banja jer su vladari svoju pažnju i sredstva usmeravali na izgradnju manastira, crkava pa i nekih objekata za lečenje ali isključivo u okviru verskih objekata. Svakako ni stalne borbe oko prestola i sukobi koji su postojali među samim potomcima Stefana Nemanje nisu omogućavali ni jednom vladaru da se opusti i posveti tada marginalizovanom značaju lekovitih izvora i rimskih kupatila.
Prodor Turaka Osmanlija na balkansko poluostrvo označio je početak još jednog teškog i tmurnog perioda za naš narod. Nakon poraza na Marici 1371. godine i kosovske bitke 1389. godine vrata Balkana su im postala širom otvorena. Srednjevekovna Srbija, poražena na Kosovu, razjedinjena u sukobima feudalnih gospodara, lagano je potpadala pod tursku vlast. Neke oblasti u Srbiji su pružale jož dugo pružale otpor Osmanlijama trudeći se da sačuvaju svoju nezavisnost. Jedno od takvih naselja bila je i Sokobanja koja nije bila pokorena još devet godina nakon kosovskog boja, da bi 1398. ipak potpala pod tursku vlast koja će potrajati vekovima.
U period nakon bitke na Kosovu do osvajanja Sokobanje, ovde su utočište od Turaka pronašli i Jermeni koji su 1392. godine sagradili manastir Jermenčić. Postoje dve verzije o tome kako su se Jermeni došli i podigli ovaj manastir posvećen arhangelima Gavrilu i Mihailu. Po prvoj, oni su bili pripadnici vazalne turske vojske koji su morali da učestvuju u kosovskom boju, da bi se kasnije odmetnuli od Turaka. Po drugoj, to su bili monasi iz Jermenije koji su u begu od turske vojske došli do naših krajeve i pronašli ovde svoje utočište. Ovaj manastir dugo nije bio poznat široj javnosti budući da su Turci osvojivši Sokobanju proterali kaluđere a manastir spalili i opljačkali.
Od pisanih istorijskih izvora gde se decidno pominje istorija Sokobanje, od velikog značaja je biografija Konstantina Filozofa u kojoj on govori i o untrašnjim sukobima turske vlasti na ovim prostorima. Tadašnjem sultanu Musi, sinu Bajazita, suprotstavio se jedan od prvih turskih namesnika na ovom području, turski feudalac Hamza. Sukob između sultana i odmetnika se odvijao početkom XV veka i završen je Hamzinim porazom. Negde u ovom periodu došlo je i do restauracije rimskog kupatila i izgradnje turskog Amama.
Posebne upravne oblasti, sa sopstvenom sudskom i izvršnom vlašću, u Osmanskoj imperiji nazivane su kadilucima. Najveće upravne oblasti bile su sandžaci (danas bi ih nazvali pokrajinama). Oni su bili sastavljeni od više kadiluka (regiona) koji su bili podeljeni na više manjih oblasti – nahija (opština). Činjenica da je Sokobanja izabrana za centar kadiluka govori o njenoj važnosti osmanskim vlastima.
Sobobanja je bila od značaja Osmanlijama ali i njihovim glavnim protivnicima na Balkanu, Austrijancima. Ona je potpala pod vlast Habzburske monarhije u dva navrata i oba puta su turske vlasti uspele da je vrate u okrilje svoje države. Turska prevlast na ovom području trebala je biti definitivno je potvrđena i učvršćena Požarevačkim mirom koji su turske vlasti sklopile sa Venecijom i Austrijom 1713. godine. Taj se mir ipak nije bio ispoštovan od strane Habzburgovaca koji su je već 1737. ponovo napali i osvojili. Njihov uspeh bio je kratkog daha jer su Osmanlije odmah odreagovale i ona se uskoro opet vratila pod okrilje Osmanskog carstva.
U to vreme, Sokobanja je bila naseljena većinskim delom turskim življem. Ono je činilo oko 85% od ukupnog broja stanovnika i bilo naseljeno u područjima, mahalama udaljenim od srpskog stanovništva kod Vrela. Kao centar kadiluka Sokobanja je predstavljala veoma živo mesto sa razvijenom trgovinom, o čemu svedoče istorijski spisi poznatog turskog putopisce Evlije Čelebije.
Sokobanja je postala poznata tako da se za nju se čulo i u udaljenim područjima Osmanske imperije zbog impresivnih, mermernih, kupatila sa izvorima lekovite vode. Imala je veći broj uređenih kupališta pa je u nju svraćao veliki broj turista koji su često dolazili i iz veoma udaljenih krajeva.
Kada su Sokobanju po drugi put osvojili Habzburgovci 1737. godine njihov poznati general Šmetaus bio je impresioniran svime što je ovde video i doživeo a najviše načinom života, lekovitim vodama i čistoćom koja je bila na zavidnom nivou, pa je u svojim beleškama nazvao Sokobanju „dražesnim mestom“.
Predlažemo da pogledate
- Sokobanjska sela
- Geografski položaj Sokobanje
- Dolazak u Sokobanju
- Sokobanja kroz istoriju
- Legenda o Sokobanji i Sokogradu
- Stanovništvo opštine Sokobanja
- Znamenite ličnosti Sokobanje
- Kulturno istorijski spomenici
- Moderna Sokobanja
- Klima Sokobanje i okoline
- Lekoviti izvori i termalne vode
- Turizam Sokobanje
- Zdravstvo u Sokobanji
- Sport i sportski klubovi
- 21.11.2023. 17:23
Novi Ciklus Vaučera za Odmore u Srbiji 2024
- 13.10.2023. 10:29
Nagrada za Kragujevac, Sokobanju, Vranje i Vrnjačku Banju
- 13.10.2023. 10:27
Naši Talenti na Muzičkom Festivalu u Zrenjaninu
- 13.10.2023. 10:25
Kulturni Događaj Vikenda
- 13.10.2023. 10:22
Besplatan ultrazvučni pregled dojke stiže u Sokobanju!
- 13.10.2023. 10:14
Svečano otvaranje sportskog kompleksa u naselju Carina
- 08.10.2023. 21:35
Istok Sokobanje: Vaša Avantura u Planinskom Raju
- 08.10.2023. 21:34
Vekovna tradicija i neobična kuća vlasnika vodenice u Jošanici
- 08.10.2023. 21:32
Sokobanjski Dragulj: Sеlo Vrmdža i Njеgova Tajna Lеpota
- 08.10.2023. 21:30
Sokobanja: Oaza Raznolikosti i Atraktivnosti u Srbiji
- 08.10.2023. 21:29
Sokobanja - Vaša Idealna Letnja Oaza
- 08.10.2023. 21:28
Zašto treba istražiti Sokobanju ?
- 08.10.2023. 21:26
Sokobanja: Raj na istoku Srbije
- 08.10.2023. 21:25
Sokobanja – Prirodno čudo Srbije
- 08.10.2023. 21:24
Očaravajuća Planina Ozren: Prirodna Lepota i Kulturno Nasleđe
- 08.10.2023. 21:23
Otkrijte čuda Sokobanje: Mesta koja ne smete propustiti
- 08.10.2023. 21:22
Najlepše Otkriće u Blizini Sokobanje: Bovansko Jezero
- 08.10.2023. 21:20
Idealna destinacija za teniske kampove u srcu Sokobanje - Teniski centar Lapčević
- 08.10.2023. 21:19
SOKOBANJA - PRIRODNA OAZA ZDRAVLJA U SRBIJI
- 08.10.2023. 21:17
Sokobanja - Otkrijte čari ove skrivene destinacije
- 21.11.2023. 17:23
Novi Ciklus Vaučera za Odmore u Srbiji 2024