Socijalna slika Sokobanje
Podelite
Prosečna zarada u Zaječarskom okrugu, u avgustu, iznosila je 24.801
dinar, što je za oko 25 odsto manje od republičkog proseka. Najveće
plate imali su zaposleni u opštini Sokobanja - 30.196, zatim slede
Boljevčani sa 27.351 dok su Zaječarci na trećem mestu sa 27.136 dinara. Ipak, graðani
Sokobanje su i dalje veoma kritični u pogledu ocene mera koje se preduzimaju za
smanjenje siromaštva.
Meðutim, iako na osnovu ovog statističkog podatka možemo zaključiti da je banja dobrostojeća u odnosu na ostale opštine u regionu, moramo imati u vidu da je problem siromaštva u ovoj opštini sveprisutan zbog činjenice da mnogi u ovoj sredni ne mogu pronaći posao.
Organizacija za lokalnu inicijativu iz Sokobanje u okviru projekta “Graðani Sokobanje pružaju podršku u izradi i primeni Strategije socijalne zaštite” u okviru programa Implementacija Strategije za smanjenje siromaštva – Lokalne incijative povremeno preduzima (sprovodi) anketiranje graðana radi dobijanja realnog uvida u odreðena pitanja od značaja za realizaciju projekta. U okviru ulične akcije obeležavanje Svetskog dana borbe protiv siromaštva, sredinom oktobra 2007. godine, anketirano je 1oo ispitanika (48 žena i 52 muškarca). U strukturi anketiranih, 71% je iz Sokobanje, 16 % je iz seoskih naselja Sokobanjske opštine, a 13% su banjski gosti. Anketari su bili stručni radnici Centra za socijalni rad „Sokobanja“.
Graðani
su i dalje veoma kritični u pogledu ocene nera koje se preduzimaju za
smanjenje siromaštva. Manji broj (40%) smatra da se u Soko Banji
preduzimaju mere za smanjenje siromaštva . Većina (57%) pak, i dalje
smatra da se ne preduzima ništa. Ohrabruje podatak da se smanjuje
udeo graðana (3%) koji ne znaju ništa o tome.Graðani Sokobanje imaju jasan stav o tome ko bi trebalo da je uključen u borbu protiv siromaštva. Većina (49 %) smatra da je u angažovanju na smanjenju siromaštva neophodno angažovanje Vlade, opštinaske uprave, socijalne službe, nevladin sektor, preduzetnici, graðani. Najveća su, pak očekivanja od Vlade (30%), opštinske uprave (29%) i socijalnih službi (23%). Doprinos graðana (13%), civilnog sektora (6%) je, po njihovom mišljenju, ipak u drugom planu. Zanimljivo je, u svakom slučaju, da relativno mali broj graðana (2%) očekuje od privatnih preduzetnika doprinos na planu borbe protiv siromaštva. Još uvek su najveća očekivanja od državnih institucija i lokalne samouprave najveće. Ohrabruje, ipak, da gotovo polovina ispitanika smatra da se samo koordiniranom akcijom društvenog, civilnog i privrednog sektora, kao i samih graðana mogu postići povoljni rezultati.
Veliki broj anketiranih u Sokobanji (91%) smatra da i graðani treba da uzmu učešće u akciji smanjenja siromaštva smatra. Način na koji oni to mogu učiniti su: uključivanje u dobrotvorni rad (63%), informisanje o potrebama i problemima siromašnih (33%), veća efikasnost na u poslu (29%) i konstruktivnim predlozima (28%). (Procenat je iznad 1oo% s obzirom da je ispitanicima data mogućnost izbora više odgovora).
Graðani Sokobanje pozitivno ocenjuju svoje učešće u akcijama za smanjenje siromaštva. Većina naketiranih (71%) anketiranih izjavljuje da učestvuje u akciji smanjenja siromaštva putem „iznošenja predloga i sugestija“, „dobrotvornim radom i učešćem u dobrotvornim akcijama“, kao i „ aktivnim učešćem na javnim tribinama i debatama".
Konkretne sugestije o mogućem doprinosu graðana u smanjenju siromaštva dalo je 10% anketiranih graðana. Oni su svoje viðenje mogućih doprinosa dopisali, navodeći pojedine modalitete kako bi graðani mogli biti uključeni: „kako ko i koliko može“, “bogati bi trebalo više da izdvajaju za siromašne“, “treba naučiti da gledaš oko sebe“ i „učiti decu da budu osetljiva na bedu i siromaštvo drugih“ i sl. (D. Plavšić i Lj. Ivanović)
Podelite