Šta posetiti

PodeliteFacebookTwitterGoogle plusLinkedinPinterestViberFacebook messenger
Šta posetiti

Sokobanja je mesto s najdužom turističkojm tradicijom u bivšoj Jugoslaviji - prvi zabeleženi vaučer izdat je 1837, i njime se poručuje "starešini Sreza Banjskog g. kapetanu Milovanu Jovanoviću", da se po odobrenju "knjaza našega" gospodin zastavnik Lazarević "šalje u Banju radi upotrebljavanja tople vode", a njegovom blagorodiju se preporučuje da mu naðe čist stan i da mu odredi uobičajeno sledovanje - "po oke mesa, jednu oku hleba, soli i po jednu sveću na dan", a banjskom doktoru Ðoki je preporučeno da mu daje sredstva za koja naðe da je potrebno za lečenje njegove bolesti. Meðutim, i pre ovog perioda Banja je bilo mesto u koje se dolazilo čak i iz najudaljenih krajeva tadašnjeg Otomanskog carstva. U centru grada još uvek se nalazi tursko kupatilo, a uz njega je knez Mihailo Obrenović sazidao konak. Turisti mogu videti i kadu koju je čuveni knez koristio.

Iako nije zabeleženo kakve su bile tegobe prvih turista, poznato je da se u Banji i okolini nalazi klinika za plućne bolesti, ali i očna klinika. Osim toga, banjske prilike su blagotvorne za lečenje i rehabilitaciju psihoneuroza, neurastenija, lakših oblika povišenog krvnog pritiska, hroničnih ženskih bolesti, hroničnog reumatizma, išijasa, stanja posle povreda, malokrvnosti, bronhitisa i bronhijalne astme. Novina u banjskoj ponudi su i antistres programi za opuštanje uz brojne šetnje, kupke, masaže i zdravu hranu po kojoj je ovaj kraj poznat.

 

Restorani

Ovdašnji restorani kao da se takmiče koji će ukusom i veličinom porcija privući što više gostiju. Većina ovdašnjih restorana sprema jela pod sačem, a gotovo su nezaobilazni "kravajčići", lepinje pripremljene na taj način, i čuvena jagnjetina.

 

Centar grada

U onom delu u kome nije dozvoljen saobraćaj, je lepo sreðeno mermerno šetalište i predstavlja centar kulturnih dešavanja u toku sezone. Pored kafića, picerija, poslastičara, radnji sa brzom hranom tu su i trgovci sa suvenirima i dečijim igračkama.

Neposredno uz šetalište je i park sa igralištem za decu, i delom za šetnju sa klupama za odmor i uživanje. Veverice su stalni stanovnici ovog parka. U okviru ovog parka je inhalatorijum u kome se koristi prirodno topla voda za inhalaciju, koja protiče kroz sam park.

 

Amam

Tu je i Tursko kupatilo u kome se takoðe koristi prirodno topla voda. Izgraðeno je na temeljima rimske terme a zgrada je vrlo autentična, kako spolja, tako i unutra, čak je sačuvana i kada Kneza Miloša iz vremena kada je dolazio u Soko Banju da koristi blagodeti ove lekovite vode (XVIII vek). Zbog autentičnosti u ovom kupatilu je snimljen i deo filma „Zona Zamfirova“.

 

Gradska crkva

Pored šetališta je i lokalna Crkva Svetog Preobraženja, renovirana pre nekoliko godina, i predstavlja prelepo zdanje sa divno izslikanim freskama.

Pravi je doživljaj tokom večernjih sati prošeteti mermerom popločanom centralnom ulicom u Sokobanji, u kojoj je tokom turističke sezone vrlo živo. Ovde su smešteni brojni restorani, kafići i lokali, ali i ulični prodavci svega i svačega, slikari, fotografi...

Danas se Sokobanja smatra ekološkom opštinom, a u Turističkom savezu posetioci mogu od "Zelene republike" dobiti "pasoš za večnu mladost" ...

 

Banjica

Banjica je deo grada u širem centru pored reke. Park koji je lepo sreðen sa klupama i stazama za šetnju je obala reke Moravice. U tom delu se nalaze i tri hotela, kupatilo sa prirodno lekovitom vodom (temperatura 28°C, koja leci nervne boesti), i restoran na obali reke.

 

Plaže na Moravici

Ispod restorana je plaža Župan, jedno od mesta za koje je vezana legenda. Uzvodno od te plaže u malom kanjonu ima još par mesta za kupanje oko kojih postoje stene pogodne za skokove u vodu.

Iznad plaža „šest kaca“ i „Župana“ na reci Moravici nalazi se „džentlmen plaža“. To je jedino mesto gde se ponekad okupljaju nudisti.

Mnogo je legendi koje se vežu uz Sokobanju. Jedna od najzanimljivijih je ona o obližnjem proplanku i popularnom izletištu Lepterija.

Prema predanju, Župan, sin vlasnika obližnjeg Vrmdžanskog grada, zaljubio se u Lepteriju, kćerku tadašnjeg vladara Sokograda. Kako su Županov i Lepterijin otac stalno ratovali zbog poseda, nisu podržavali njihovu vezu. Lepterija jedne noći odluči da pobegne. To je njenog oca toliko razljutilo da je slugama naredio da je pogube kada je pronaðu. Kada je potera stigla begunce Lepteriju su pogubili, a Župan je od tuge skočio u najdublji vir Moravice. I danas se čuveno izletište na proplanku kraj Sokobanje naziva Lepterija, a vir (sada plaža) - Župan. Druga, neki kažu verovatnija, legenda kaže da ime Lepterija potiče od grčke reči sloboda. Naime, Sokograd je nastao na ostacima rimske tvrðave, a meðu tadašnjim robovima najviše je bilo Grka, koji su obližnji proplanak nazvali - Slobodište.

 

Lepterija

S Lepterije se, drvenim mostićem preko Moravice, dolazi do staze koja vodi do prirodnog fenomena poznatog kao Bogorodica u steni. Ipak, lepše ga je posmatrati malo izdalje odakle se jasno ocrtavaju siluete Bogomajke sa njenim Mladencem. Udubljenje u steni ima oblike majke s detetom, a prema predanju u toj se steni sakrila Bogorodica s Hristom u naručju, bežeći pred Rimljanima. Svako ko pred stenom upali sveće, činiće mu se svako dobro na ovome svetu.

Iz stene koja oslikava jedan od simbola stubova hrišćanstva vezana priča, da se na odreðeni praznik (Veliki petak) tu pojavljuje voda iz kamena koja je lekovita za oči. svake godine na Veliki petak poteče voda koja se tokom godine ne pojavljuje.   

Šetnja do Lepterije vodi kroz predivne panorame koje obiluju zelenilom. Na tom putu je i restoran „Pećina“ smešten ispod stene na obali reke. Idealno mesto za ručak u prirodi ili odmor uz kafu u toku šetnje.

Na samom izletištu, koje je takoðe pored reke postoji deo sa nekoliko stolova i klupa, kao i mesta gde se može praviti roštilj i drugi specijaliteti. Na Lepteriji postoje i dva izvora (tople i hladne vode), kao i mesta za kupanje i sunčanje.

Od izletišta Lepterija do starog utvrðenja Soko-grada ili pećine (sada restoran) stiže se laganim pešačenjem za samo petnaestak minuta.

 

Sokograd

Kanjon SokogradaU kanjonu reke Moravice, oko 2 km južno od Sokobanje, na strmom i skoro nepristupačnom uzvišenju nalaze se ostaci srednjovekovnog utvrðenja. Utvrðenje je nepravilne osnove, većih dimenzija i verovatno je podignuto na temeljima antičkih graðevina. Sastoji se od Donjeg i Gornjeg grada. Donji grad je uglavnom razrušen, sem delova bedema, četvorougaone kule i glavne kapije koja je najbolje očuvana. Gornji grad – citadela je na stenovitom grebenu koji je odvojen od Donjeg grada. U okviru Gornjeg grada nalazi se najviša četvorougaona kula sa puškarnicama. Oko nje je dublji prokop. Postoje još dve pravougaone kule, nešto niže, povezane dužim zidom koji je imao otvore za topove. Ulaz u Gornji grad bio je kroz donju kulu. Očuvana je i cisterna za vodu, zasvedena kamenom i usečena u stenu. U njoj su naðene keramičke cevi za dovod kišnice. Utvrðenje je graðeno tokom XIII i XIV veka da bi već početkom XV veka, tačnije 1412, bilo opustošeno i uništeno od strane odmetnika Muse. Postoje podaci da ga već sledeće, 1413. drže Turci. Arheološka istraživanja su vršena 1980–1982. godine.

Većina turista ne propušta posetu Sokogradu. Nema pouzdanih podataka o njegovom nastanku... izvesno je da se radi o srednjovekovnoj tvrðavi izraðenoj na temeljima utvrðenja iz četvrtog do sedmog veka. Pominje se u biografiji despota Stefana Lazarevića, a porušen je tokom borbi za turski presto koje je vodio sultan Musa protiv odmetnika Hanuz bega 1413. Musa, poznatiji kao Musa Kesedžija, pominje se i kao glavni krivac za rušenje Crkve Svete Petke nedaleko od izletišta Lepterija.

Crkvica je trenutno u fazi obnove. Od nje se laganom šetnjom stiže i do obližnje pećine koju narod naziva Hajduk Veljkovom. Uspon uz litice nekada neosvojivog Sokograda pravi je doživljaj za sve one koji žele da razgledaju zidine drevnog utvrðenja i uživaju u veličanstvenom pogledu koji se odatle pruža na ravnicu i put koji vodi do Knjaževca.

Mnogo je mesta za izletnike; čak i na samom putu za Sokograd, izletnici mogu naći ognjišta na kojima mogu zapaliti roštilje i obedovati na ureðenim stolovima uživajući u šumu vode i debeloj hladovini šume i stene.

NedostaciLepterije i Sokograda su: nedovoljno sreðene staze, mesta nisu elektrificirana, zbog čega ove staze i sama mesta ne mogu biti osvetljeni za noćne šetnje, potrebno je i više tabli sa putokazima, kao i jedan viseći most kojim bi se napravio kružni put do Sokograda, a i omogućio pogled na jedinstveni kanjon oko njega, što bi predstavljalo još jednu turističku atrakciju.

 

Ozren

Ozren je planina iznad Sokobanje čiji je vrh na 1118 m nadmorske visine. Put od Sokobanje do Ozrena je dug oko 5 km. Na ovoj planini smeštene su dve bolnice. Jedna za plućne bolesti zbog nadmorske visine i borovih šuma, a druga je za lečenje očnih bolesti, zbog obilja zelenila i povoljne ruže vetrova (stujanje i mešanje više vazdušnih struja) koja pogoduje ovoj vrsti lečenja.

Na Ozrenu su i dva izletišta. Jedno pored Očne bolnice, i drugo koje je veoma prijatno pored ribnjaka, sa ogromnim sreðenim parkom, stolovima i klupama. Pored njega se nalazi i nekoliko kafana i parking prostor.

 

Vodopad Ripaljka

U blizini je i vodopad Ripaljka - prelep vodopad u Srbiji i prvi spomenik koji je zaštitila država zakonom iz 1948. godine.  Vodopad Ripaljka je najviši vodopad u JI Srbiji, visok 11 metara.

 

Manastir na Ozrenu

Na planini Ozren, nalazi se još jedan od bisera ovdašnjeg turističkog ðerdana: manastir Jermenčić izgraðen u XIV veku (1392. godine). Njegova je crkva posvećena svetim arhangelima Gavrilu i Mihailu. Predanje kazuje da su manastir podigli Jermeni.

 

Očno i Kalinovica

Na lepo ureðenom izletištu Kalinovica, u šumsko-livadskom ambijentu, posebnu atrakciju predstavljaju dve sekvoje, ali i izvor čija hladna voda ne samo da toli žeð, već se i u mnogim slučajevima koristi umesto hladnjaka.

Iako je poprilično dugačka, nije preterano naporna ni šetnja do "kamena ljubavi", na kome su se, kažu meštani, voleli hajduk Veljko i Čučuk Stana. I danas je običaj da dvoje mladih i zaljubljenih stane na kamen i poljubi se, verujući da to garantuje večnu ljubav. Stolovita (usamljena) kamena stena nasred velike livade je simbol zaljubljenih. Ako se dvoje popnu na stenu zajedno i fotografišu se, ostaju zaljubljeni do kraja života.

 

Oštra čuka

Malo šumskim stazama, malo asfaltnim putem, možete doći čak do Oštre čuke. Odatle puca pogled na Moravsku dolinu a kroz izmaglicu vam se ukazuje zmijolika Morava.

Krenete li ozrenskim stazama, evo vas do manastira Jermenčić, Tatomirovog grada ili Ozrenske pećine.

Ozrenske livade kriju u sebi izvor „Ðerðelez“. Izvor je bio poznat još iz vremena robovanja pod Turcima. Turci su pored izvora činili bogomolju za kišu a pravoslavci su se umivali radi boljeh očinjeg vida. Pored tog izvora žeð možete utoliti i na česmi Barudžija, ili Šopur na kojima teče hladna i čista "Ozrenska rosa".

 

     

    >>>   Vodič kroz Sokobanju  >>>
     

    Predlažemo da pogledate

    Kalendar dešavanja

    Kalendar dešavanja

    Virtuelne šetnje

    Virtuelne šetnje

    Vremenska prognoza

    Vremenska prognoza